Komisija danas predlaže nova pravila -o pakovanju za cijelu EUuhvatiti u koštac sa ovim stalno rastućim izvorom otpadai frustracije potrošača. U prosjeku, svaki Evropljanin proizvede skoro 180 kg ambalažnog otpada godišnje. Ambalaža je jedan od glavnih korisnika sirovih materijala jer je 40% plastike i 50% papira koji se koristi u EU namijenjeno ambalaži. Bez akcije, EU bi do 2030. doživjela daljnji porast ambalažnog otpada od 19%, a za plastični ambalažni otpad čak 46%.
Nova pravila imaju za cilj da zaustave ovaj trend. Za potrošače, oni će osiguratiopcije pakovanja za višekratnu upotrebu, oslobodite se nepotrebne ambalaže, limitprekomjerno pakovanje, i obezbeditijasne etiketeda podrži ispravno recikliranje. Za industriju, oni će stvaratinove poslovne prilike, posebno za manje kompanije, smanjuju potrebu zadevičanskih materijala, jačajući kapacitete za reciklažu Evrope, kao i čineći Evropu manje zavisnom od primarnih resursa i spoljnih dobavljača. Oni će staviti sektor ambalaže na pravi putklimatska neutralnostdo 2050.
Komisija također daje jasnoću potrošačima i industrijiplastika na biološkoj bazi, kompostabilna i biorazgradiva plastika: utvrđivanje za koje je primjene takva plastika zaista ekološki korisna i kako je treba dizajnirati, odložiti i reciklirati.
Predlozi su ključni gradivni blokovi Akcionog plana cirkularne ekonomije Evropskog zelenog dogovora i njegov cilj da održivi proizvodi postanu norma. Oni također odgovaraju na specifične zahtjeve Evropljana izražene na Konferenciji o budućnosti Evrope.
Sprečavanje otpada od ambalaže, povećanje ponovne upotrebe i ponovnog punjenja i mogućnost recikliranja sve ambalaže do 2030.
Predložena revizija zakonodavstva EU o ambalaži i ambalažnom otpadu ima tri glavna cilja. Prvo, da spriječite stvaranje ambalažnog otpada: smanjite ga u količini,ograničiti nepotrebno pakovanjeipromovirati rješenja za višekratnu upotrebu i ponovno punjenje. Drugo, da biste poboljšali visokokvalitetno recikliranje („zatvorena petlja“): napravitesva ambalaža na tržištu EU reciklabilnona ekonomski održiv način do 2030. godine. I konačno, smanjiti potrebu za primarnim prirodnim resursima i stvoriti dobro-funkcionalno tržište za sekundarne sirovine,povećanje upotrebe reciklirane plastikeu pakovanju kroz obavezne mete.
Cilj naslova je dasmanjiti ambalažni otpad za 15%do 2040. po državi članici po glavi stanovnika, u poređenju sa 2018. To bi dovelo do ukupnog smanjenja otpada u EU od oko 37% u poređenju sa scenarijem bez promjene zakonodavstva. To će se dogoditi krozoboje ponovnu upotrebu i reciklažu.
Da hranimponovnu upotrebu ili dopunuambalaže, koja je naglo opala u posljednjih 20 godina, kompanije će morati ponuditi određeni postotak svojih proizvoda potrošačima u ambalaži za višekratnu upotrebu ili dopunu, na primjer pića i jela za ponijeti ili e-isporuke putem e-trgovine. Doći će i do neke standardizacije formata pakovanja i jasnooznačavanje ambalaže za višekratnu upotrebu.
Za adresujasno nepotrebno pakovanje,određeni oblici ambalaže će biti zabranjeni, na primjer jednokratna-ambalaža za hranu i piće kada se konzumiraju u restoranima i kafićima, jednokratna-ambalaža za voće i povrće, minijaturne bočice za šampone i druga minijaturna ambalaža u hotelima.
Mnoge mjere imaju za cilj pravljenje ambalažeu potpunosti reciklirati do 2030.Ovo uključujepostavljanje kriterijuma dizajnaza pakovanje; stvaranjesistemi obaveznog vraćanja depozitaza plastične boce i aluminijske limenke; i stavljanje do znanja koje vrlo ograničene vrste ambalaže moraju biti kompostirane kako bi ih potrošači mogli baciti u biootpad.
Takođe će bitiobavezne stope recikliranog sadržaja koje proizvođači moraju uključiti u novu plastičnu ambalažu.To će pomoći da se reciklirana plastika pretvori u vrijednu sirovinu – kao što je već prikazano na primjeru PET boca u kontekstu Direktive o jednokratnoj-upotrebi plastike.
Prijedlog ćerazjasniti zabununa kojoj ambalaži pripada kojoj reciklažnoj kanti. Svaki komad ambalaže nosit će etiketu od čega je ambalaža napravljena i u koji tok otpada treba da ide. Kontejneri za sakupljanje otpada će imati iste oznake. Isti simboli će se koristiti svuda u EU.
Do 2030. godine predložene mjere smanjile bi emisiju stakleničkih plinova iz ambalaže na 43 milijuna tona u odnosu na 66 milijuna ako se ne promijeni zakonska regulativa – smanjenje je otprilike koliko i godišnja emisija Hrvatske. Upotreba vode bi se smanjila za1,1 milion m3. Troškovi ekološke štete za privredu i društvo smanjili bi se za 6,4 milijarde eura u odnosu na osnovnu 2030.
Industrije pakovanja za jednokratnu{0}}u upotrebu morat će uložiti u tranziciju, aliukupni ekonomski uticaj i stvaranje novih radnih mjesta u EU je pozitivan. Očekuje se da će samo jačanje ponovne upotrebe dovesti do više od 600.000 radnih mjesta u sektoru ponovne upotrebe do 2030. godine, od kojih mnogi u lokalnim malim i srednjim preduzećima. Očekujemo mnogoinovacije u rješenjima za pakovanječineći ga pogodnim za smanjenje, ponovnu upotrebu i recikliranje. Očekuje se i da će mjere uštedjeti novac: svaki Evropljanin bi mogao uštedjeti skoro 100 eura godišnje, ako preduzeća prevedu uštede na potrošače.
Raščišćavanje zabune oko plastike na biološkoj bazi, biorazgradive i kompostabilne plastike
Upotreba i proizvodnja plastike na biološkoj bazi, biorazgradive i kompostabilne plastike u stalnom je porastu. Brojmoraju biti ispunjeni uslovi da bi ova plastika imala pozitivan uticaj na životnu sredinu, umjesto da pogoršava zagađenje plastikom, klimatske promjene i gubitak biodiverziteta.
Novi okvir Komisije pojašnjava na koji način ova plastika može biti dio održive budućnosti.
Biomasa koja se koristi za proizvodnju plastike na biološkoj bazimoraju biti izvori održivog porijekla, bez štete po okoliš i uz poštovanje principa 'kaskadne upotrebe biomase': proizvođači bi trebali dati prednost korištenju organskog otpada i{0}}proizvoda kao sirovine. Osim toga, kako bi se borili protiv zelenog pranja i izbjegli obmanjivanje potrošača, proizvođači moraju izbjegavati generičke tvrdnje o plastičnim proizvodima kao što su "bioplastika" i "biobazirana". Kada komuniciraju o sadržaju na biološkoj bazi, proizvođači bi se trebali pozivati na tačan i mjerljiv udio plastike na biološkoj bazi u proizvodu (na primjer: 'proizvod sadrži 50% plastičnog sadržaja na biološkoj bazi').
Biorazgradiva plastikatreba pristupiti sa oprezom. Oni imaju svoje mjesto u održivoj budućnosti, ali ih je potrebno usmjeriti na specifične primjene gdje su dokazane njihove ekološke prednosti i vrijednost za cirkularnu ekonomiju. Biorazgradiva plastika nikako ne bi trebalo da daje dozvolu za smeće. Također, moraju biti označeni kako bi se pokazalo koliko dugo će im trebati da se biorazgradi, pod kojim okolnostima i u kojem okruženju. Za proizvode za koje postoji vjerovatnoća da će biti razbacani, uključujući one obuhvaćene Direktivom o plastici za jednokratnu{3}} upotrebu, ne može se tvrditi da su ili označeni kao biorazgradivi.
Industrijski kompostabilna plastikatreba koristiti samo kada imaju koristi za životnu sredinu, ne utiču negativno na kvalitet komposta i kada postoji odgovarajući sistem prikupljanja i tretmana biootpada. Industrijski kompostabilna ambalaža će biti dozvoljena samo za vrećice čaja, filter kafe mahune i jastučiće, naljepnice za voće i povrće i vrlo lagane plastične vrećice. Na proizvodima uvijek mora biti navedeno da su certificirani za industrijsko kompostiranje, u skladu sa standardima EU.
Sledeći koraci
Prijedlog o ambalaži i ambalažnom otpadu sada će razmatrati Evropski parlament i Vijeće, u redovnoj zakonodavnoj proceduri.
Okvir politike o biološkoj, biorazgradivoj i kompostabilnoj plastici će voditi budući rad EU na ovom pitanju, na primjer zahtjeve ekodizajna za održive proizvode, programe finansiranja i međunarodne diskusije. Komisija podstiče građane, javne vlasti i preduzeća da koriste ovaj okvir u svojoj politici, ulaganjima ili odlukama o kupovini.
Pozadina
Robi je potrebna ambalaža da bi bila zaštićena i bezbedno transportovana, ali ambalaža i ambalažni otpad imaju značajan uticaj na životnu sredinu i upotrebu prvobitnih materijala. Količina ambalažnog otpada raste, često bržim tempom od BDP-a. Ambalažni otpad se povećao za više od 20% u posljednjih 10 godina u EU, a predviđa se da će porasti za još 19% do 2030., ako se ne preduzme ništa.
Biorazgradiva i kompostabilna plastika se pojavljuje u našem svakodnevnom životu kao alternativa konvencionalnoj plastici. Građani ih mogu pronaći na primjer u ambalaži, robi široke potrošnje i tekstilu kao iu drugim sektorima. Budući da se nazivaju 'bio', potrošači imaju percepciju da su nužno dobri za okoliš. Međutim, to je tačno samo u određenoj mjeri.
Današnji paket koji se bavi ovim pitanjima slijedi prvi paket mjera za kružnu ekonomiju usvojen u martu 2022. On je uključivao novu Uredbu o ekodizajnu održivih proizvoda, Strategiju EU za održivi i cirkularni tekstil, te predložio nove mjere za osnaživanje potrošača i omogućavanje im da igraju potpuniju ulogu u zelenoj tranziciji.
